Dan kada je probijen Solunski front

Srbija i Republika Srpska će od danas slaviti zajednički praznik 15. septembar, Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave. Tog datuma 1918. godine probijen je Solunski front. Proboj Solunskog fronta naznačio okončanje Prvog svetskog rata, ali van granica naše zemlje to nije vrendovano na pravi način zbog jezičke barijere, ocenio je za RTS istoričar Dejan Ristić.

Ristić ističe da ima smisla da današnji datum bude uzet za obeležavanje zajedničkog praznika zbog njegove beskrajne i vanvremenske simobolike.

Kako kaže, u pitanju je dan kada je 1918. posle više od dve godine došlo do konačnog proboja Solunskog fornta i početka procesa oslobađanja zemlje koje je okočano 1. novembra, za svega 45 dana.

„To je kulminacija strašnih, tragičnih borbi koje su trajale nešto više od dve godine na Solunskom frontu čija je dužina bila više stotina kilometara, i koji je obuhvatio i angažovao više stotina hiljada vojnika različitih armija sa obe strane, od kojih je najveći kontingent bio srpski sa oko 150.000 vojnika i oficira oporavljene srpske vojske nakon Albanske golgote i boravka na Krfu i Vidu“, rekao je Ristić.

Prema njegovim rečima, u pitanju je momentat apoteoze junaštva jedne nacije – onaj momenat koji korespondira i sa Vidovdanom, Cerom, Klubarom, kasnije sa Kadinjačom.

„Kada jedna nacija, odnosno jedna generacija da najviše što može da da, apsolutnu žrtvu, sopstveni život zarad oslobođenja domovine i svog naroda – to su simbolički izuzetno važni momenti u istoriji koji pokazuju koji su to vrhunci u tragičnom, junačkom aspektu i u nekom drugom mirnodopskom periodu, stvaralačkom aspektu – koje jedna nacija može da dosegne tokom svog dugog istorijskog trajanja“, istakao je Ristić.

Odgovarajući na pitanje zašto nije uzet 28. jun, Ristić kaže da nema razloga za zameranje jer po zakonu o državnim i drugim praznicima u Srbiji, Vidovdan se obeležava kao državni praznik od 2001. ali je začkoljica, tipična za nas – ukoliko se državni praznik obeležava radno to za nas nije državni praznik.

Kaže da se Vidovdan obeležava radno i on je u svesti najvećeg dela naše nacije isključivo verski praznik, ali ne i državni. Tako da nije ni bilo prostora da Vidovdan postane državni praznik jer on to već jeste bezmalo 20 godina, objašnjava istoričar Ristić.

Proboj Solunskog fronta je označio početak kraja Velikog rata. Ristić se osvrnuo na to koliko ostale evropske zemlje poklanjaju pažnju svemu tome.

„Nema dileme da je proboj Solunskog fronta naznačio i ubrzao okončanje Prvog svetskog rata na čitavom evropskom kontinentu. Mi smo toga svesni, ali van granica naše zemlje i van granica područja gde se govori srpskim jezikom, to nije vrendovano na pravi način zbog jezičke barijere“, ukazuje Ristić.

„Decenijama negujemo kulturu zaborava“ 

„Mi se u prethodne 102 godine nismo kao društvo, narodi, države kroz koje smo prolazili i živeli potrudili da istunu o učešću Srbije u Prvom svetskom ratu prezentujemo na pravi i celovit način“, istakao je Ristić.

Kaže da mi već decenijama negujemo kulturu zaborava, uopšte kada je čitava nacionalna isotrija u pitanju i ono što kao Srbi možemo da zabravimo u kratkom vremenskom roku retko ko može tako brzo i temljeno da zaboravi.

„To govorim kao neko ko je praunuk redova srspke vojske Đorđa Ristića koji počiva na Zejtinliku. Za mene je 15. septembar bitan iz ličnog razloga. U mislima smo u Solunu, otići ćemo porodično do stražarnice sa Kajmakčalana u Pionirskom parku koja je za većinu Beograđana i posetilaca Beograda gomila kamenja“, kaže on.

To je dobro odabran datum, ističe Ristić, koji korespondira sa idealima slobode, rodoljublja, patriotizma i potrebom afirmacije i jačanja svesti o dobrom poznavanju istorije, obogaćivanju znanja o jačanju nepatvorenog rodoljublja, najkreativnijeg rodoljublja kada živimo u miru i datum kada treba izraziti zahvalnost onima koju su podineli apsolutnu žrtvu.

Izvor
RTS

Povezani članci

Back to top button