Atentat u Marselju
Jugoslovenski kralj Aleksandar I Karađorđević ubijen je u Marseju deetog avgusta 1934. godine. Atentat u kojem je poginuo i francuski ministarinostranih poslova Žan Luj Bartu, organizovali su lideri hrvatskog ustaškog pokreta i makedonskih nacionalista, a izvršio ga je Vlada Černozemski.
Atentat u Marselju odigrao se prilikom njegove zvanične posete Francuskoj, u Marselju ispred Palate Burze, u 16 časova i 20 minuta.
Atentator, Vlado Černozemski, pripadnik Unutrašnje makedonske revolucionarne organizacije (skraćeno VMRO), usmrtio je kralja Aleksandra sa četiri metka, a jednim je lakše ranio francuskog ministra inostranih poslova Luja Bartua, koji je usled neadekvatne medicinske pomoći iskrvario i umro.
Oko atentata su sarađivali ustaše i VMRO, koji su želeli da otcepe Hrvatsku i Makedoniju od Kraljevine Jugoslavije.
U atentat su bile umešane i pojedine strane sile, u prvom redu Musolinijeva Italija, koja je imala teritorijalne pretenzije ka Jugoslaviji
Ubistvu Aleksandra Karađorđevića je prethodilo nekoliko neuspelih atentata. Godine 1916. u Solunu je navodno pokušan atentat na regenta Aleksandra Karađorđevića, zbog čega je pukovnik Dragutin Dimitrijević Apis osuđen i pogubljen.
Nakon usvajanja Vidovdanskog ustava, 1921. godine komunista Spasoje Stejić Baćo je izvršio neuspešan atentat na regenta Aleksandra I Karađorđevića. Dana 17. decembra 1933. godine Petar Oreb i Ivan Herničić, pripadnici ustaškog pokreta, pokušavali su da ubiju kralja Aleksandra prilikom njegove posete Zagrebu, što je uspešno sprečila jugoslovenska policija, uhapsivši atentatore.